Članak: Dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Prema podacima Internacionalne diabetes federacije (IDF – International Diabetes Federation) prevalenca dijabetesa u 2017. godini je iznosila 425 miliona oboljelih, od čega 327 miliona u dobi od 20-64 godine, 98 miliona u dobi od 65-79 godina. Zaključak je da svaka 11. osoba na svijetu boluje od dijabetesa.



Prema podacima Internacionalne diabetes federacije (IDF – International Diabetes Federation) prevalenca dijabetesa u 2017. godini je iznosila 425 miliona oboljelih, od čega 327 miliona u dobi od 20-64 godine, 98 miliona u dobi od 65-79 godina. Zaključak je da svaka 11. osoba na svijetu boluje od dijabetesa. Predviđa se da će 2045. godine broj oboljelih od dijabetesa iznositi 629 miliona što bi značilo povećanje za 48% u odnosu na 2017. godinu. Procjenjuje se da je broj djece i adolescenata ispod starosne dobe od 20 godina sa dijabetesom tip 1 porastao na preko milion. Broj umrlih od posljedica dijabetesa iznosi 5 miliona (IDF, 2015.) i smatra se da u svjetu svakih 7 sekundi jedna osoba umre zbog dijabetesa. Poznato je da je dijabetes nezavisan riziko faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti, samim tim dijabetičari imaju visok rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.


E-medikacijaKardiovaskularna smrt


Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti među ljudima koji boluju od dijabetesa. Bolesti srca su uzrok smrti u više od dvije trećine ljudi sa dijabetesom sa 65. i više godina starosti.


Infarkt miokarda


Infarkt miokarda je definisan kao propadanje ćelija miokarda uzrokovanim suženjem (stenozom) ili začepljenjem (okluzijom) krvnih žila srca što dovodi do naglog smanjenja ili potpunog prekida opskrbe srca krvlju. Simptomi mogu uključivati retrosternalni intenzivni bol koji se često širi u lijevo rame i/ili ulnarni predio lijeve ruke, šake i donju vilicu. Ostale manifestacije infarkta miokarda mogu biti otežano disanje, znojenje, mučnina, povraćanje, slabost i kolaps. Ponekad bol kao simptom izostaje (kod dijabetičara) te prateći simptomi mogu ukazivati na infakt miokarda.


Glavne kliničke posljedice infarkta miokarda su srčana insuficijencija, disfunkcija valvula, atrijske ili ventrikularne aritmije, embolizacija centralnog nervnog sistema i embolizacije perfernih arterija te ekonomske koje podrazumijevaju direktne medicinske troškove, gubitak produktivnosti i troškove njege.


Srčana insuficijencija


Srčana insuficijencija je hronično, progresivno stanje u kojem srčani mišić pumpa nedovoljne količine krvi u usporedbi sa potrebama tijela za krvlju i kisikom. Simptomi mogu uključivati otežano disanje i ubrzanu srčanu frekvencu, kašljanje i pištanje, brze promjene tjelesne težine, gubitak apetita, otečene noge, umor, vrtoglavicu, depresiju i anksioznost. Glavni uzroci srčane insuficijencije su ishemijska kardiovaskularna bolest, hipertenzija, kardiomiopatije, stenoze zalistaka, miokarditis.


Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju Valetudo magazina.


POKLON pretplata za sve zdravstvene djelatnike koji se besplatno registruju na stranicu e-medikacija.ba .


Želim POKLON pretplatu na Valetudo






E-medikacija.ba

Besplatna online edukacija za zdravstvene djelatnike u BiH

Ako već niste, registrirajte se ovdje

Osvojite bodove za licencu

Preporučite kolegama

Dostupnost 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici

Pristupite sa bilo kojeg uređaja (mobitel, računar)

Provjerite stečena znanja nakon edukacije




E-medikacija.ba / Sva prava pridržana. / Marketing / 2018.