VALETUDO: Koliko su danas bolesti „odrasle populacije“ postale bolesti dječije dobi i zašto je to tako?

Imamo evidentiran povećan broj prijevremno rođene djece, vještački podpomognuta oplodnja često završi prijevremenim porođajem i broj bolničkih dana kod te djece nerijetko traje i tri mjeseca. Zamislite samo koji je to šok za novorođeni organizam koji je tek započeo život jer tri mjeseca nisu kratak period. U tom slučaju je za očekivati da je malo biće podložno infekcijama.

Veliku zaslugu za to definitivno dugujemo i raznim klimatskim promjenama, stilu života i svemu što on kao takav sa sobom nosi. Mi smo nekada znali da trudnice ne trebaju koristiti kreme sa prevelikom količinom vitaminom A, a danas nismo sigurni šta kreme za žene uopšte sadrže. Ne znamo koliko je pesticida u jagodama koje jedu, porijeklo krompira je upitno, nismo sigurni da znamo čime je tretiran luk koji uvozimo iz Kine, a uredno trudnicama savjetujemo da što više koriste voće i povrće u svojoj prehrani. Danas je to naša svakodnevnica i ona sa sobom za ljekare donosi kategoriju novih bolesti.

Imamo evidentiran povećan broj prijevremno rođene djece, vještački podpomognuta oplodnja često završi prijevremenim porođajem i broj bolničkih dana kod te djece nerijetko traje i tri mjeseca. Zamislite samo koji je to šok za novorođeni organizam koji je tek započeo život jer tri mjeseca nisu kratak period. U tom slučaju je za očekivati da je malo biće podložno infekcijama.

VALETUDO: Nameće se pitanje koliko su važni prvi dani, mjeseci i godine života kod beba...

Važno je sve! Često se desi da ljudi zapravo ne znaju šta je kada i u kojoj mjeri važno, a to je dobro znati. Prve tri godine su bitne za psiho-motorni i emocionalni rast i razvoj djeteta, a prvi dan je bitan za zdravlje tokom cijelog života!
Pedijatrija je preventivna grana medicine. Neonatolozi trebaju biti više okrenuti prevenciji kasnijih oboljenja. Danas je u svijetu trend da nemate pedijatrijskih odjeljenja za recimo pulmologiju, hematologiju, kardiologiju... nego imate neonatologiju i intenzivne njege. Sve ostalo se rješava po principu dnevnih bolnica. Tu vidite da se neonatologiji ustupa zasluženo mjesto jer tu se stvaraju temelji života.

 

VALETUDO: Koliko je u stvaranju temelja novog čovjeka bitno dojenje?

SKOKIĆ: Dojenje ima ogromnu vrijednost kod stvaranja zdrave populacije. Sada vidimo posljedice svega loše rađenog osamdesetih godina prošloga stoljeća kada je krenula ekspanzija vještačkih mlijeka. Dojenje je bukvalno prva vakcinacija i nije bez razloga da imamo tri vrste majčinog mlijeka: kolostrum, prelazno i zrelo mlijeko. Kolostrum je zastupljen samo prva tri dana kada je dijete i najosjetljivije i to mlijeko sadrži supstance koje više nikada nema u svom sastavu. Inače, majčino mlijeko je superiorna supstanca i ne može je proizvesti niko, ne postoji adekvatan zamjenski proizvod koji mu je identičan.

VALETUDO: Puno se govori o vakcinaciji djece u medijima. O tome svoj stav iznose i oni koji su pozvani i koji nisu. Voljeli bi čuti Vaše poimanje važnosti vakcinacije...

SKOKIĆ: Vakcinacija je trijumf savremene medicine i mi smo fino koračali naprijed, imali sasvim dovoljno vremena da se posvetimo savremenim bolestima današnjice o kojima nedovoljno znamo, a onda se desila ta hajka na vakcine i opet se vraćamo u neke godine, čak i stoljeća, da pojašnjavamo zašto su vakcine važne. Agresivne kampanje naučno neosnovanih činjenica od ljudi koji su nekompetentni i nisu iz svijeta medicine donose samo štetu zdravlju nacije. Vjerujem da je teško prihvatiti da je neko dijete rođeno sa određenim problemima, ali nije vakcina odgovorna za sve. Ona ima svojih nuspojava no isto to imaju i lijekovi u svakodnevnoj upotrebi koje bez razmišljanja kupimo u apoteci bez liječničkog recepta. Neke bolesti poput difterije su iskorijenjene i to zahvaljujući vakcinama, a danas tu bolest niko i ne spominje.

Moj stav je da sva djeca budu vakcinisana i da roditelji oko toga ne dvoume. Mi u Bosni i Hercegovini dajemo prilično mali broj vakcina. Podijeliću s vama svoje privatno iskustvo. Imam dvije unuke od kojih jedna živi u Austriji i prima znatno veći broj vakcina prema kalendaru vakcinacije od druge koja živi u Bosni. Nemojte misliti da zdravstveni sistem obje zemlje neku od njih voli više, a neku manje.

Žao mi je majki koje ne vakcinišu svoje potomstvo jer je, recimo, rubeola jako nezahvalna i rizična u periodu trudnoće majke koja nije vakcinisana kao dijete. Epidemije rubeole i urođene srčane mane su dokazane kod ploda nevakcinisanih majki. Dokazana je veza između dječaka koji su bolovali zaušnjake i steriliteta. Ta nevakcinisana djeca će postati odrasli i moraće stati pred svoje roditelje tražeći da im objasne zašto nisu vakcinisani.

Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju Valetudo magazina.

POKLON  pretplata za sve koji se besplatno registruju na stranicu e-medikacija.ba

Želim POKLON pretplatu na Valetudo

E-medikacija.ba

Besplatna online edukacija za zdravstvene radnike u BiH

Ako već niste, registrirajte se ovdje

Osvojite bodove za licencu u cijeloj Bosni i Hercegovini

Preporučite kolegama

Dostupnost 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici

Pristupite sa bilo kojeg uređaja (mobitel, računar)

Provjerite stečena znanja nakon edukacije