Naša zemlja dobila je udžbenik „(R)evolucija odnosa ljekar – pacijent“, autorica doc. dr Sabine Alispahić i dr. sc. Amine Godinjak, i jedan je od prvih u bosansko-heregovačkoj literaturi, koji je nastao sinergijom medicine i psihologije, a koji problematizira odnos ljekara i pacijenta.
S lijeva na desno: 1. akademik prof. dr Mirsada Hukić – recenzent, 2. doc. dr Sabina Alispahić i 3. dr. sc. Amina Godinjak – autorice, 4. prof. dr Mehmed Kulić – promotor, 5. akademik prof. dr Senka Mesihović –Dinarević – recenzent, 6. prof. emeritus dr Ismet Dizdarević – recenzent
Naša zemlja dobila je udžbenik „(R)evolucija odnosa ljekar – pacijent“, autorica doc. dr Sabine Alispahić i dr. sc. Amine Godinjak, i jedan je od prvih u bosansko-heregovačkoj literaturi, koji je nastao sinergijom medicine i psihologije, a koji problematizira odnos ljekara i pacijenta.
Radi se o udžbeniku pisanom prvenstveno studentima svih fakulteta zdravstvenog usmjerenja, posebno studentima psihologije i medicine, kao i svim zdravstvenim radnicima (ljekarima, specijalizantima i specijalistima svih oblasti medicine, stomatolozima, medicinskim sestrama i tehničarima, psihoterapeutima…), odnosno svim “pomagačima” koji su u direktnom kontaktu s pacijentima.
– Iako smo se u knjizi prvenstveno fokusirale na različite aspekte odnosa i komunikacije ljekara i pacijenata, kao i na druge izazove koji su prisutni u ovom specifičnom odnosu, svi opisani fenomeni mogu biti korisni i za razumijevanje odnosa između bilo kojeg zdravstvenog radnika, odnosno osobe koja pruža pomoć, i onoga ko tu pomoć prima – navode autorice.
I dok se u prvom dijelu knjige akcenat stavlja na važnost holističkog pristupa pacijentu, drugi dio posvećen je ljekaru, njegovim emocijama, strahovima i dilemama. U poređenju s opštom populacijom, mnogi ljekari pate od burnouta, jer se suočavaju s visokim nivoom radnog naprezanja i emocionalnih zahtjeva. Dobar osjećaj i emotivna stabilnost ljekara od vitalnog su značaja ne samo za pojedinca već i za njegovu sposobnost da pruži visokokvalitetnu uslugu pacijentu. S obzirom na veliki teret i odgovornost koje nose, postavlja se pitanje koliko su ljekari obučeni i pripremljeni da sami sebi pruže podršku i ostanu zdravi uz sve karakteristike njihovog posla.
Poseban naglasak se stavlja na suočavanje, priznavanje i nošenje s ljekarskom greškom; stoga su umijeće i nauka o komunikaciji ljekara i pacijenata detaljno obrađeni u trećem dijelu knjige. Obrađene su strategije komunikacije s pacijentima s izazovnim ponašanjima, uključujući pacijente koji se informišu putem interneta, zatim s nepovjerljivim pacijentima koji prijete tužbom ili, pak, pacijentima koji konstantno traže sigurnost i previše se vezuju za svog ljekara.
Naposljetku, u četvrtom dijelu knjige opisana je priroda placebo efekta, hipertenzije bijelog mantila i drugih fenomena koji se tiču sugestije i autosugestije kod pacijenata. Sva poglavlja u knjizi zasnovana su na rezultatima najnovijih istraživanja.
Kako je istakla akademik Mirsada Hukić, u vremenu dinamičnih promjena u komunikacijama i veoma složenih odnosa ljekar – pacijent, ogromna je potreba za udžbenikom koji će kritički izvršiti filtraciju bitnih informacija i doprinijeti razumijevanju psihologije bolesnika i ljekara kao bitnog faktora u liječenju bolesti, kroz izgradnju boljih odnosa i saradnje u liječenju. – Ovaj udžbenik je značajna riznica naučnih činjenica, predstavljenih na vrlo prihvatljiv način, zbog čega će sigurno obogatiti i upotpuniti postojeću literaturu iz oblasti kliničke i zdravstvene psihologije – kazala je akademik Hukić.
Sa ovom konstatacijom se složila i recezentica akademik Senka Mesihović-Dinarević navodeći da je udžbenik „u potpunosti ispunio zahtjeve nastavno-naučne literature i da je kao takav multidisciplinaran u svojoj upotrebi.
– Vrijednost udžbenika nije sadržana samo u prezentaciji i znalačkoj interpretaciji brojnih teorijskih, eksperimentalnih i empirijskih spoznaja, već i u tabelarnim pregledima i opisima praktičnih koraka djelotvornog ostvarivanja validnih rezultata naučnih istraživanja. Očekivati je i da će medicinski i filozofski fakulteti uvidjeti korisnost primjene naučne psihologije u obrazovanju studenata – naglasio je prof. em. dr. Ismet Dizdarević u svojoj recenziji djela.
Ostatak teksta pročitajte u štampanom izdanju Valetudo magazina.
GRATIS pretplata za sve koji se besplatno registruju na stranicu e-medikacija.ba i uspješno odrade edukaciju.
Besplatna online edukacija za zdravstvene djelatnike u BiH
Ako već niste, registrirajte se ovdje
Dostupnost 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici
BIOGRAFIJE AUTORICA
Dr. sc. Sabina Alispahić rođena je 1985. godine u Sarajevu. Po završetku Prve gimnazije i Srednje muzičke škole 2004. godine upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za psihologiju. Krajem 2008. godine upisuje Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirala u maju 2013. godine. Zaposlena je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za psihologiju, gdje je trenutno u zvanju docenta te drži predavanja iz oblasti kliničke i zdravstvene psihologije. Od 2014. godine predstavnik je za BiH u Evropskoj mreži za pozitivnu psihologiju. U periodu od 2014. do 2018. godine obavljala je funkciju predsjednika podružnice Sarajevo Društva psihologa FBiH, gdje je bila glavni organizator Prvog festivala psihologije u Sarajevu. Član je i predavač DAAD istraživačke mreže u centralnoj i jugoistočnoj Evropi “Trauma, Trust and Memory”. Od 2016. godine član je Internacionalne asocijacije za istraživanje boli (IASP). Od 2015. godine u edukaciji je iz geštalt psihoterapije te trenutno radi kao geštalt psihoterapeut pod supervizijom. Autorica je mnogobrojih naučno-stručih radova i knjige “Psihologija boli” koja je objavljena 2016. godine.
Dr. sc. Amina Godinjak je rođena 1982. godine u Sarajevu. Pohađala je osnovu školu u Sarajevu i Zagrebu, a gimnaziju u Melbournu, Australija. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2008. godine. U toku studija sticala je dodatnu edukaciju kao student-volonter u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo od 2003. do 2007. godine te u skopu studentske razmjene na Klinici za anesteziologiju, Charité Virchow Univerzitetskoj Klinici u Berlinu, Njemačka. Stručni ispit je položila 2009. godine. Odbranila je magistarski rad 2012. godine, a doktorsku disertaciju 2016. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Specijalistički ispit iz Interne medicine položila je 2017. godine. Dosad je objavila 14 naučnih radova te prezentirala više od 20 radova na kongresima s međunarodnim učešćem. Član je Evropskog udruženja endokrinologa i sekretar Udruženja endokrinologa i dijabetologa u BiH. Aktivni je član/predavač u “Kardiološkom edukativnom centru Sarajevo”. Trenutno je zaposlena kao specijalista interne medicine u Klinici urgentne medicine Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.